Svetec Drazenka
Matematičke osnove i rada računala (1.dio)
Matematičke osnove i rada računala
Binarni zapis
Podaci i instrukcije koje se
unose u računalo zadaju (kodiraju) u obliku niza 0 i 1.
Dva stanja :
·
Ima struje = 1
·
Nema struje = 0
Najmanja jedinica informacije
naziva se bit. (binarna znamenka)
Mjerne jedinice za
količinu memorije
Za predstavljanje većeg broja
različitih podataka neophodan je veći broj bitova. Grupu od 8 bitova nazivamo 1 bajt(byte)
Znači kapacitet memorije mjeri se
u bajtovima!
Brojevni sustavi :
Literatura : Informatika i računalstvo (V. Galešav, L. Kralj, G. Sokol, Z. Soldo, D. Kovač)
Vrste računala
Vrste računala
Vrste i tipove
računala :
·
Za stolno
računalo odlučit će se korisnici koji trebaju snažno računalo s
mogućnostima proširivanja, veliki monitor, tipkovnicu normalne širine i ne
moraju ga premještati.
·
Korisnici koji puno putuju, a računalo trebaju i
kad su izvan kuće ili vlastitog ureda, odlučuju se za prijenosno računalo. Prijenosna računala još uvijek su uglavnom
skuplja od stolnih računala, ali za razliku od prošlosti, danas prijenosna
računala više ne zaostaju u računalnim svojstvima u odnosu na stolna.
·
Dlanovnike
biraju korisnici kojima je bitna pokretljivost, ne žele ulagati u
prijenosno računalo, već za povoljnu cijenu dobivaju njima važne mogućnosti ,
kao npr. povezivanje s mobilnim telefonima i Internetom.
·
Veliki poslovni korisnici koji imaju potrebu za
zahtjevnim obradama velikih količina podataka rabiti će skupa, ali izrazito
snažna računala koja zovemo mainframe.
* Prvo osobno računalo, u današnjemu smislu
riječi, proizvela je američka tvrtka IBM 1981. godine.
Literatura : Informatika i računalstvo (V. Galešav, L. Kralj, G. Sokol, Z. Soldo, D. Kovač)
Literatura : Informatika i računalstvo (V. Galešav, L. Kralj, G. Sokol, Z. Soldo, D. Kovač)
Osnove informatike (1. dio )
Osnovni pojmovi
INFORMATIKA
· Znanost o
uporabi elektroničkih računala u svrhu prikupljanja, obrade prijenosa
informacija
·
Temeljni elementi su informacije i elektornička
računala koja nešto rade s tim informacijama
PODATAK / INFORMACIJA
· Podatak
je niz sačinjeni od slova, brojki i znakova koje nešto znače, ali ne znamo što.
· A kada podatak opišemo tako da dobije neki
smisao ili značenje, tada je to informacija.
OPIS RAČUNALA :
- Računalo je naprava za automatsku obradu podataka
- Računalo je u stanju obraditi vrlo veliku količinu podataka
- Podaci za računalo moraju biti u takvom obliku da ih računalo može razumjeti
- Da bi računalo znalo kako obraditi podatke, potreban je program koji će ga u tome voditi, tj, davati mu upute i naredbe
- Računalni program možemo sami napisati ili koristiti neki gotov, koji je netko drugi napisao
- Obradom podataka na računalu brže dobivamo korisne informacije od pretrage i obrade bez njega
- Iako može izvršiti složene računske zadatke, računalo ne zna samo upravljati sobom i brinuti se samo o sebi
- Računalo i čovjek međusobno utječu jedno na drugo – kažemo da su u interakcije
*DEFINICIJA
RAČUNALA – računalo je elektronički, digitalni, automatski i
programibilni uređaj za obradu podataka
·
Elektronički – u fizičkom smislu, računalo je
skup elektroničkih dijelova
·
Digitalni – računalo obrađuje samo numeričke
podatke. Sve ostale podatke računalo zapisuje u obliku brojeva. Sve brojeve
računalo zapisuje u binarnom brojevnom sustavu, koristeći samo znamenke 0 i 1.
·
Automatski - računalo samo, bez ičije pomoći
izvrašava naredbe koje su mu zadane.
·
Programibilan – naredbe zadane računalu mogu se
promijeniti. Računalo se može programirati za izvršavanje različitih zadataka
tako da se promijeni postojeći program ili upiše novi.
·
Obrada podataka- računalo s danim podacima
izvodi razne računske i druge operacije. Računalo ih pritom mijenja
(transformira). Kažemo da računalo obrađuje podatke.
Svako računalo sastoji se od dvije čvrsto
vezane cjeline:
- · HARDVERA koji predstavlja sve fizičke dijelova računala
- · SOFTVERA koji predstavlja programe
Ukoliko se program pokreće
uključivanjem računala i upravlja radom pojedinih dijelova računala, govorimo o
UPRAVLJAČKOM SUSTAVU, a ako programe
pokreće sam korisnik s ciljem obavljanja nekih poslova, govorimo o APLIKACIJAMA .
Literatura : Informatika i računalstvo (V. Galešav, L. Kralj, G. Sokol, Z. Soldo, D. Kovač)
Literatura : Informatika i računalstvo (V. Galešav, L. Kralj, G. Sokol, Z. Soldo, D. Kovač)
Uvod u Internet (2.dio)
Davatelji internetskih usluga
ISP
(Internet Service Provider)
je tvrtka koja nudi mrežne usluge. Jedna od
osnovnih usluga je pristup internetu (T-com, VIP. Online,Iskon...)
Adrese
računala, korisnika i resursa na internetu
Adresa
je oznaka kojom se
jednoznačno opisuju i određuju sudionici u mreži.
Adrese
računala :
§
U
skladu s internetskim IP protokolom, sva računala u mreži dobivaju jedinstvenu IP adresu. Izvorno su to brojčane
adrese. (npr. 10100001 00110101 00000010 01000101 => 161.53.2.69). Ljudima je
teško zapamtiti brojeve pa su izmislili simboličke
adrese (www.srce.hr)
umjesto brojeva.
§
DNS - Sustav za
prevođenje simboličkih adresa u brojčane IP adrese i obrnuto.
§
DOMENA – Pojam za određenu, prepoznatljivu
mrežu računala. Sustav domena hijerarhijski je organiziran od vrhovnih domena
prema nižima.
Adrese
resursa :
Svaki sadržaj (resurs) dostupan
na internetu ima svoju jedinstvenu URL
adresu (Uniform Resource Locator). Pomoću URL adrese točno je opisano kako
se resurs zove, gdje se nalazi te kojim protokolom mu možemo pristupiti.
Znak
:// u URL adresi
služi za odvajanje naziva protokola od ostalog dijela URL adrese, a znak / za razdvajanje sastavnih dijelova
adrese.
Adresa
osoba :
Sastoje se od korisničkog
imena osobe i računala na kojoj osoba radi tj, na kojoj ima svoj korisnički
račun.
WWW – servis za informacije
Tijek
komunikacije između klijenta i poslužitelja
WWW
je hipertekstovni sustav koji
omogućuje razmjenu informacija diljem internet mreže.
Hipertekst je tekst u kojem neke riječi ili slike
služe kao veza prema drugim tekstovnim, zvučnim ili slikovnim podacima.
Osnovu
WWW servisa čine HTTP porotokol za razmjenu podataka i web – stranice međusobno
povezane hipervezama (LINK).
Linkovi
su veze koje nas izravno vode s jedne web stranice do druge bilo gdje na
internetu.
Web – site su skup međusobno povezanih web
stranica obično vezanih uz određenu teme.
WEB – BROWSER (web- preglednik)
Web
browser je klijentski program koji nam omogućava pregledavanje web stranica,
tj, stranica pisanih u HTML jeziku.
HTML (Hypertext Markup Language) je
simbolički jezik za kreiranje hipertekstualnih dokumenata. Ekstenizija tih
dokumenata je .htm ili .html.
Neke
vrste web preglednika: Opera, Microsoft Internet Explorer, FireFox,..
Pretraživanje web stranica
·
Tražilice ili indeksni pretraživaći(Search
Engines) - Programi
koji omogućuju korisniku postavljanje upita pretraživanja
·
Tematski katalozi (Web Directories) – Katalozi za pretraživanje organizirani
po područjima i kategorijama (YAHHO!)
·
Ostali pretraživački sustavi – Tražilice i katalozi zajedno
·
Portali – Nude pristup svim mrežnim resursima
na jednom mjestu
·
Metatražilice (Metacrawlers) – Su paralelne ili višestruke tražilice
koje ne koriste vlastitu bazu web stranica. One postavljeni upit šalju drugim
tražilicama, a rezultat objedinjuje na zajedničkoj web stranici.
Elektronička pošta
Elektronička
pošta je jednostavan način slanja poruka koji zaobilazi tradicionalni poštanski
ured. Prednost elektroničke pošte je slanje datoteka, programa i drugih priloga
te istovremeno slanje većem broju primatelja odjednom.
Virusi i antivirusna zaštita
Štetni programi (Malware) - programi koji oštečuje, uništava i
briše sustavske ili korisničke podatke te uzrokuje nekontrolirane radnje na
računalu.
Osnovne
vrste Malware programa:
·
Virusi – Maleni računalni program sposoban da
se neprimjetno ubaci u neki drugi program, postajući tako njegov naizgled
sastavni dio. Automatski se umnožava, čineći različite oblike štete i
neželjenih posljedica na zaraženom ili inficiranom računalu.
·
Crvi – Program koji neprestano umnožava
samog sebe, zagušujući tako promet podataka na mreži ili zatrpavajući podacima
tvrdi disk lokalnog računala sve dok se potpuno ne napuni. Za razliku od
virusa, nema sposobnost da se ubaci u drugi program. Programiran je da čini
štetu u mrežnim sustavima.
·
Trojanski konji – Program koji se pretvara da izgleda
kao korisnički program, ne može sam sebe umnožavati. Posebne vrste trojana dropper, backdoor, spyware.
·
Logičke bombe
Mjere zaštite
Poznajemo
nekoliko oblika zaštite i obrane od malwarea:
·
Instaliranje
i održavanje antivirusnih programa
·
Pravilno
podešavanje mrežnih i internetskih postavki
·
Oprez
i zdrav razum
·
Neprestano
informiranje o mugućim rizicima, sigurnosnim rupama i novim virusima
·
Redovito
arhiviranje podataka: stvaranje sigurnosnih kopija
Vatrozid (Firewall)- su računala koja stoje između lokalne
mreže i interneta, ono nadgleda sve podatke koji se šalju na internet i tko im
izvana pristupa.
Antivirusni program- protuvirusni program za otkrivanje i
uništavanje računalnih virusa. Kod pokretanja programa on pregleda sve datoteke
na računalu i šalje obavjesti. Antivirusni program treba održavati tj. raditi
Update.
Literatura : Informatika i računalstvo (V. Galešav, L. Kralj, G. Sokol, Z. Soldo, D. Kovač)
Literatura : Informatika i računalstvo (V. Galešav, L. Kralj, G. Sokol, Z. Soldo, D. Kovač)
Uvod u Internet (1.dio)
Uvod
u Internet
Mreža
računala
Kada dva ili
više računala povežemo tako da mogu međusobno komunicirati i razmjenjivati
podatke i aplikacije nastaje računalna
mreža tj. mreža računala.
Dijeljenje mrežnih resursa - mogućnost zajedničkog korištenja
dijelova strojne i programske opreme dostupne u mreži.
Računalnu mrežu čine :
·
Računala
koja šalju i/ili primaju podatke
·
Medije
za prijenos podataka između računala
·
Protokol
(pravila za prijenos podataka unutra mreže)
·
Uređaji
za povezivanje i upravljanjem komunikacijom između računala
Vrste
računalnih mreža :
§ Lokalna
mreža – LAN (Primjenjuje se kada se
računala koja treba umrežiti nalaze na relativno ograničenom lokalnom području.
Računala se povezuju žično ili bežično. Svi putovi povezivanju sabiru se u mrežnu sabirnicu)
§ Gradska
mreža – MAN (Veza računala unutar
većeg, urbanog područja. Obično obuhvaća više lokalnih mreža povezanih posebnim
uređajima u veću, širu mrežu.)
§ Široko
rasprostranjena mreža – WAN (Najsloženiji
oblik umreživanja računala. Najčešće objedinjuju mnogobrojne lokalne i gradske
mreže, te međusobno povezuju više mreža na širem zemljopisnom području, čak i
na više kontinenata. Najpoznatija WAM mreža je Internet).
Mrežni uređaji
Podaci u mreži pronalaze put do svog odredišta uz
pomoć mrežnih komunikacijskih uređaja. Podaci se šalju u paketnom obliku u
formatu propisanom mrežnim protokolom. Paket podataka osim što sadrži podatke,
nosi i informaciju o adresi računala – primatelja. To osigurava da podaci
stignu točno na određeno mjesto tj.do određenog računala u mreži.
To su:
§
HUB (Koncentrator) – uređaj na koji se priključuju sva
računala u lokalnoj mreži, pa predstavlja središnju, sabirnu točku mreže. Time
je osigurano da sva umrežena računala mogu međusobno komunicirati.
§
SWITCH (Preklopnik) – ima istu funkciju kao i HUB, ali je
„pametniji“. Bitna razlika je što u mrežama sa pretklopnikom podatke može slati
više računala istovremeno pa stoga takva mreža ima bolja mrežna svojstva (npr.
veću propusnost podataka).
§
ROUTER (Usmjernik) – uređaj koji služi za međusobno
povezivanje različitih vrsta (npr. LAN I
WAM mreže).
Obzirom na uloge koje računala mogu imati
u mreži, razlikujemo dvije osnovne vrste mreža:
§
Client / Server (Korisničko/Poslužiteljski model)
§
Peer – to- Peer (Model ravnopravnih članova)
Internet mreža
Internet je svjetska računalna mreža, koja
povezuje veliki broj manjih međusobno povezanih računalnih mreža i u njima
umreženih računala. Sam pojam internet nastao je kao skraćenica od engleskih
riječi International Network.
Naša se
država priključila „svjetskoj mreži“ internet 1991. god. kad je osnovna Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet.
Usluge i servisi na internetu
Sadržaji na
internetu nisu opće, javno dobro s kojim možete raditi što god hoćete. Iako se
na internetu štošta nudi besplatno, to ne znači da automatski postajete i
vlasnik ponuđenog sadržaja.
Neke od usluga na
internetu :
§
WWW (Word Wide Web or Web) –
Najpopularniji servis na internetu. Nudi pretraživanje i pregledavanje
multimedijskih sadržaja. Osnovu www servisa čine HTTP protokol za razmjenu
multimedijskih podataka i web- stranice međusobno povezane linkovima.
§
Electronic Mail – e-mail (Elektronička
pošta) – Omogućava
razmjenu poruka s drugim korisnicima u mreži. Poruka je najčešće tekstualna,
ali može sadržati i multimedijske elemente.
§
Mailing (Distribucijska lista) – Svojevrsno je proširenje uporabe
elektroničke pošte. Omogućuje razmjenu e-mail poruka unutar određene grupe
korisnika. Poruka poslana na listu automatski se prosljeđuje svim korisnicima u
grupi.
§
Web – mail – Servis je također usluga za
razmjenu elektroničke pošte, ali namijenjena korisnicima koji poštu ne mogu ili
ne žele primati na svoje računalo. Pristigle poruke čuvaju se na web-mail
serveru, a isto tako s njega korisnik šalje poruke.
§
News (Mrežne novine) – Su javne diskusijske grupe
(Newsgroup). Korisnici mogu čitati poruke i slati svoja mišljenja i komentare.
Za razliku od mailing-lista poruke se ne šalju automatski, nego se čuvaju na
news-serveru tako da ih korisnici mogu pročitati kada žele.
§
Chat (Ćaskanje) – Omogućava interaktivno razgovaranje
velikog broja korisnika interneta putem razmjene tekstualnih poruka. Razgovor
je organiziram po temama (tzv. „sobama“) koje se kreiraju po potrebi.
§
Web – SMS – Servis namijenjen slanju SMS poruka
preko interneta.
§
Telnet – Servis za pristup udaljenom računalu
na terminalski način, tj. oponašajući terminal. U takvom načinu rada vaše se
računalo ponaša kao da je dio računala s kojim ste se spojili. Za korištenje
tih resursa trebate imati lozinku i korisničko ime.
§
FTP (File Transfer Protocol) – Služi za prijenos datoteka među
računalima u mreži. Da biste pristupili datotekama na udaljenom računalu,
morate imati korisničko ime i šifru.
§
Servisi za pretraživanje – Omogućavaju pronalaženje odgovarajućih
sadržaja. U stanju su pretražiti ogroman broj dokumenta, pri čemu možete zadati
i kombinirati ključne riječi i filtere za podešavanje traženja.
Povezivanje na internet
Za
povezivanje s internetom i pretraživanje njegovog sadržaja neophodno je imati:
§
Računalo
§
Uređaj
za povezivanje (modem(vanjski ili unutarnji), ISDN adapter, DSL uređaj)
§
Korisnički
račun kod nekog davatelja usluga pristupa internetu (ISP)
§
Telefonsku
ili neku drugu liniju za povezivanje s ISP-om
§
Softver
za povezivanje, web preglednik i gotovo neizbježno, program za zaštitu od računalnih
virusa
Literatura : Informatika i računalstvo (V. Galešav, L. Kralj, G. Sokol, Z. Soldo, D. Kovač)
Literatura : Informatika i računalstvo (V. Galešav, L. Kralj, G. Sokol, Z. Soldo, D. Kovač)
Pretplati se na:
Komentari (Atom)











